U središtu južnog dijela Istre na pola puta Pazin-Pula, uz cestu koja spaja unutrašnjost s jugom poluotoka, položen je gradić Svetvinčenat na krševitoj visoravni okružen šumama, pašnjacima i vinogradima, sa svojim kaštelom, crkvama i zvonikom. Gradić se spominje već u 10. st. a ime je dobio po romaničkoj crkvi sv. Vincenta na mjesnom groblju. Prva je utvrda podignuta u 13. st. U požaru 1586. god kaštel je pretrpio znatna oštećenja, nakon toga je obnovljen, krajem II svjetskog rata ponovno je spaljen, danas se opet obnavlja.
Pred kaštelom je prostrani trg – najljepši renesansni trg u Istri. S istočne ga strane krasi renesansna župna crkva s početka 16. st, a s juga je zatvoren nizom starih kuća s gradskom lođom. Sa zapada prolazi cesta uz koju se nalaze stare, dobro očuvane kuće i palače, sa sjevera je zaštićen kaštelom. Nasred trga prekrasna je gradska cisterna. Ljeti se ovdje održava Festival plesa i neverbalnog kazališta.
Mi smo ovdje prošetali, popili kavu, te krenuli dalje prema Žminju.

Žminj je danas središte istoimene općine, a inače je slikovit gradić na brežuljku u središtu Istre. Do njega se dolazi iz Svetvinčenta preko Kanfanara prema Rovinju. Žminj je poznat po čakavskom saboru, udruzi koja radi na njegovanju i vrednovanju čakavskog jezika i kulturnih vrijednosti Istre. Začetnik Čakavskog sabora je Zvane Črnja (1920.-1991.) rođen u blizini Žminja. Područje Žminja bilo je naseljeno već u davnoj prošlosti, o čemu postoje dokazi, a to su ostaci naselja iz kasne antike i ranoga srednjeg vijeka, te staroslavenska nekropola u samom grdu. U gradu ima nekoliko crkvi. Uz župnu crkvu nalazi se kula starog kaštela i Čakavska kuća u kojoj se svake godine početkom lipnja održava susret mladih čakavskih pjesnika iz cijele Hrvatske. Koncem kolovoza na blagdan sv. Bartula u Žminju se održava Bartulja, jedna od najvećih pučkih svečanosti u Istri. Nismo se dugo zadržavali ovdje, jer smo već bili puno puta, nego smo krenuli dalje prema Barbanu.

Iz Žminja prema Barbanu kreće se s raskrižja u središtu Žminja. Do Barbana je 14 km. Krajolik je vrlo lijep, a u jesen moguće je u obližnjim šumama naći i pokoju gljivu za one koji razlikuju otrovne od jestivih. Barban je smješten iznad doline rijeke Raše. Poznat je već u 6. st, a poput sličnih istarskih gradića bio je opasan zidinama, od kojih je dio sačuvan i do danas. Središte gradića krasi trg, utvrđeni srednjevjekovni kaštel, lođa i 25 m visok zvonik sa satom.  Svake godine u kolovozu održava se u Barbanu viteška igra Trka na prstenac, slična Sinjskoj alci, a središnji trg gradića krasi skulptura J. Diminića koja se isto tako zove: Trka na prstenac.

Na putu od Žminja prema Barbanu zaustavili smo se jer smo pored ceste vidjeli istarski kažun. Čak smo bili i unutra. Vrlo je malen, ali se unutra može sjediti.