Roč je naselje iz prapovijesti smješteno na brdašcu na cesti Rijeka – Buzet. U srednjem vijeku tu je bila utvrda, a i središte je glagoljaške djelatnosti. Prvi se puta spominje 1064.god. U mjesnoj crkvi Sv.Ante upisan je čuveni Ročki glagoljaški abecedarij 1200.god. Za Roč je vezana priprema za tisak prve knjige na hrvatskom jeziku MISAL iz 1483.god, a iz Roča je i njezin vlasnik Juri Žakan.
Danas je to mjesto koje nastanjuje oko 180 stanovnika sve više okrenutih turizmu. Druge nedjelje u svibnju ovdje se održava i međunarodni susret harmonikaša.

Roč je proglašen i zaštićen kao spomenik kulture od izuzetnog značaja, a posebne atrakcije su:
– dobro usčuvane i nedavno sanirane srednjovjekovne zidine sa 5 kula
– dvoja gradska vrata (“Velika” i “Mala”)
– rimski lapidarij, mletački top bombarda i uređena stražarnica na Velim vratima
– tri crkve:
-Sv.Antona (XII st.,sa Ročkim glagoljaškim abecedarijem)
-Sv. Roka (sa freskama i grafitima iz XIV i XIV st.)
-Sv.Bertola (župna crkva iz XV st.sa zvonikom),
– glagoljski natpisi uklesani u kamene ploče,
– srednjovjekovne knjige pisane glagoljicom i crkveni inventar,
– gradska lođa,
– stabena arhitektura iz XVI st.,
– skulpture
– poprsje Šimuna Grebla (književnika iz XV st.)
– poprsje Žakna Jurja (vjesnik prve hrvatske tiskane knjige)
– kamena harmonika “trieština”.

U podnožju Roča započinje Aleja glagoljaša koja se sastoji od 10 kamenih obilježja posvećenih glagoljici i glagoljašima. Započnije Stupom Čakavskog sabora, postavljenim 1977. godine, redaju se zadim obilježja uz cestu sve do Huma te u Humu završava zadnjim spomenikom gradskim vratima. Aleja glagoljaša projekt je Čakavskog sabora, njen je začetnik Zvane Črnja, a osmislili su je prof.dr.Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš. Kamena obilježja su slijedeća:
01. Stup Čakovskog sabora
02. Stol Ćirila i Metodija
03. Sijelo Klimeta Ohridskog
04. Glagoljski lapidarij
05. Klanac hrvatskog Lucidara
06. Vidikovac Grgura Ninskog
07. Uspon Istarskog razvoda
08. Zid hrvatskih protestanata i heretika
09. Odmorište Žakna Jurija
10. Spomenik otporu i slobodi
11. Vrata Huma

Tako dolazimo i do Huma, najmanjeg grada na svijetu. U Hum se ulazi kroz Vrata Huma. Gradić se spominje već u XI. st. kao tadašnja utvrda. Tlocrt kaštela imao je oblik pravokutnika veličine 35×30 m. Osnovna namjena kaštela bila je obrambena, ali je, naročito u ranijem razdoblju, u njemu bilo i sjedište feudalaca kojima je pripadao. Uz kaštel se postupno gradilo naselje.

Današnji izgled Huma dovršen je početkom XIX. st. izgradnjom župne Crkve. Izgrađena je na mjestu gdje je ranije stajala manja župna crkva iz XVII.st. i dijelom kaštel. Tada je, zbog veličine nove crkve, južni gradski zid pomaknut prema van tako da se zvonik našao unutar gradskih zidina. Grad se ni do danas nije razvijao izvan gradskih zidina pa je zbog svoje konačne veličine dužine stotinjak metara i širine 35 m to najmanji grad na svijetu.

Na povratku iz Huma u selu Brnobići cesta vodi do oko 2 km udaljenih Kotli. Ovo nam je mjesto omiljeno odredište nakon svakog izleta u blizini, prvenstveno zbog odlične hrane u mjesnoj konobi, ali i zbog predivnog krajolika. Kotli su nekada bili gospodarski najjače selo na Humštini s nadaleko poznatim mlinarima i krojačima. Tamošnji mlin još uvijek odolijeva vremenu. Danas su Kotli zaštićena ruralna sredina. Kroz selo protječe rijeka Mirna, padajući u slapovima preko stijena, dubeći u kamenu kotlaste udubine po kojima je selo dobilo ime. U Kotlima nitko ne živi. Kuće se renoviraju, a konoba Kotlić vikendom radi i u zimskom periodu.