Turistički ured u Kanfanaru

Bez pravog plana, ali s puno volje za istraživanjem prirode, uputili smo se u Kanfanar. Prva stanica, turistička zajednica, djelovala je zatvoreno. Već smo pomislili kako nemamo sreće, kada su se vrata otvorila i u prostoriju nas je pozvao ljubazni gospodin Anton Meden koji nam je uz slike ispričao podosta o brojnim arheološkim nalazištima okolnog kraja. O toj temi nismo do tada znali ništa, a izišli smo s pregršt informacija i zanimljivosti.

Nisu li dva grada i Kanfanar u Istri

Kanfanar smo već spomenuli u našem izletu u Dvigrad, pa smo već tada doznali da je grad nastao kada su se dvigrajci, osiromašeni i iscrpljeni od ratova i bolesti selili i stvarali novo naselje. To je bilo u novijoj povijesti, od 16.-18. st, a sada smo doznali da je ovo područje bilo naseljavano još u prapovijesti. Tako smo doznali da je u okolici tumul (grobnica od kamenih ploča koja su se u Istri pokrivale nabacanim kamenjem te su tako nastali humci) na Maklavunu koji se smatra jednim od najznačajnijih arheoloških spomenika iz brončanog doba u Istri, a po svemu sudeći  i prvim poznatim prapovijesnim “astronomskim” solarnim opservatorijem u Hrvatskoj. Arheološki ostaci koji su tamo pronađeni smještaju taj grob u vrijeme od oko 1500 do 1200 godina prije Krista.
Osim toga, na šumovitom brežuljku nadomak Rovinja plitak sloj humusa skriva velike kamene ploče, “kotače” i druge megalite koji su bili dio tijeska za vino ili ulje na području rimske vile rustike. Na ovom području pronađeno je još mnogo ostataka posuda, oruđa i oružja kao dokaz da je još u prapovijesti postojao život. Od svega što nam je gospodin Meden pokazao odlučili smo obići Kašteljir, a prema mapi koju nam je nacrtao.

Za Kašteljir se skreće kod ove lipe

Prvi spomen Kanfanara vezan je uz ovaj lokalitet (Castellerium de fontana). Izvori su bili presudni za osnutak naselja, jer se iz njih snabdjevalo stanovništvo šire okolice Kanfanara stoljećima. Lokalitet će se zaštititi u kategoriji hidrološkog spomenika prirode.
Prapovijesni lokalitet Kašteljer (Kašteljir) nalazi se između Kanfanara i Vidulini, a smješten je zapadno od crkve sv.Agate. Nalazi se na izvanrednoj strateškoj poziciji iznad Drage, a u neposrednoj blizini jame s izvorom žive vode, što je već od najranijih vremena predstavljalo bitnu prednost. Gradinsko naselje je brončanodobnog porijekla, a sastoji se od nekoliko pojasa bedema, kroz koje je vodio prastari put do izvora.

Spilja Kašteljir

U okolici Kanfanara postoji još mnogo špilja i jama koje se istražuju, a u kojima su pronađeni ostaci života iz prapovijesti. Jedna od takvih špilja je i Romualdova pećina. Špilja se nalazi u području Limskog zaljeva, a od izuzetne je kulturno-povijesne vrijednosti. Odlučili smo nakon Kašteljira i nju obići.

Limski zaljev

U njoj je pronađeno mnoštvo kostiju od preko 40 životinjskih vrsta, kao što su spiljski medvjed, spiljski lav, leopard, spiljska hijena, divlji konj, veliki jelen, snježni zec i dr., uglavnom plijen tadašnjih praljudi-lovaca. Pronađeno oruđe ukazuje na postojanje čovjeka iz razdoblja starijeg kamenog doba, a pećina je i zanimljiv speleološki objekt sa pećinskim ukrasima. Ime je dobila po svecu Romualdu koji je uz molitvu i meditaciju u pećini boravio tri godine, od 1001. do 1004. godine. Špilja je stanište kolonije velikog šišmiša (Myotis myotis), i endemičnog romualdovog špiljskog trčka. Gotovo sve jame, špilje i polušpilje u Istri su staništa šišmiša. Šišmiši i njihova staništa su u RH zaštićena Zakonom. Do špilje se dolazi iz Limskog zaljeva uskom i strmom šumskom stazom. Na žalost špilja je bila zatvorena, ali je uspon do nje bila dobra kondicijska vježba.

Romualdova pećina

Prije povratka kući, još malo šetnje Limskim zaljevom uz nezaobilazno branje šparuga kojih ima u izobilju jer stranci koji dolaze nemaju pojma da su te “trave” odlična večera.