Od ponora Pazinčice do ušća Raše: 2. dio: Raša – Raški zaljev – Labin -Ravni

Raša_14032009_001

Nastavljamo naš izlet i od Plomina krećemo prema Labinu. Ne zaustavljamo se nego krećemo prema Raši. Putokazi svi na mjestu, cesta dobra. Raša je središte općine s 23 naselja. Mjesto se na osobnu inicijativu Mussolinija počelo graditi sredinom 1936. godine. Na gradskom trgu ističe se crkva Sv. Barbare, zaštitnice rudara. Izgrađena je u obliku prevrnutog rudarskog vagoneta, a zvonik podsjeća na tradicionalnu rudarsku lampu.

Raša_14032009_005Raša_14032009_006

 

 

 

 

 

 

Jedinstvena je u svojoj unutrašnjosti, a njeni hodnici asociraju na rudarske hodnike. Rudarima je posvećen i muzej smješten u zvoniku crkve. Godine 1933-34. nakon što je izvršena bonifikacija Krapanske doline stvoreni su uvjeti da se za samo 547 dana izgradi novi grad za 2000 stanovnika, s planiranim povećanjem do 6000. Urbanističko rješenje donio je arhitekt Gustavo Pulitzer Finali.

Raša_14032009_004Raša_14032009_007

 

 

 

 

 

 

Tako su se istovremeno gradile stambene zgrade, hotel, crkva, gradska vijećnica, kino, škola itd. Za ono vrijeme pristup gradnji grada bio je modernistički, a danas cijeli
grad izgleda upravo kao i te davne 1936. god. Stambene zgrade se nisu renovirale, hotel zjapi bez prozora i vrata, rudarske zgrade su polusrušene. Jedino je uređen gradski trg gdje se nalaze zgrade gradske i općinske uprave, pošta i banka.

Raša_14032009_002

Rudarske zgrade vidjeli smo u nastavku puta od Raše prema Trgetu, tj. Raškom zaljevu.
Raški je zaljev donji dio nekadašnje doline rijeke Raše, koji je potopljen izdizanjem morske razine. Dug je oko 12 km. Rijeka Raša svojim nanosima pomalo zatrpava zaljev. Važnost Raškog kanala raste u 19.st kada se gradi utovarna luka za ugljen. U vrijeme talijanske vladavine započela je melioracija doline Raše, pa se dolina pretvara u plodno tlo. Tu je danas terminal za drvo i stoku.

Raša_14032009_003

Zanimljivo je voziti cestom koja ide paralelno s rijekom Rašom i gledati napuštenu termoelektranu građenu za  vrijeme Italije. Vraćamo se u Labin.

Labin_14032009_016

Grad se sastoji od starog naselja smještenog na uzvisini, i novoga dijela smještenog u podnožju starog, nastalog razvojem rudarstva. Stari dio nalazi se na 320 m nadmorske visine. Cijeli grad je središte labinštine i broji oko 7900 stanovnika. Odvezli smo se u stari dio grada i parkirali na gradskom trgu.

Labin_14032009_001Labin_14032009_002

 

 

 

 

 

 

Odmah ovdje je gradska lođa iz 16. st, koja je obnovljena 1932. god, kojom prilikom je uređen i lapidarij. S lijeve strane trga je dio gradskih zidina i gradska kula izgrađena 1617. god na čijem je vrhu stari top. Od ovuda se desno ulazi u grad kroz gradska vrata.
Na malom trgu, s lijeve strane nalazi se gradska palača izgrađena 1555. god gdje je nekad bila gradska uprava.

Labin_14032009_005

S desna je malo kazalište izgrađeno 1844. god, a nad njim gradska ura. Srednjom uličicom dolazi se do župne crke iz 1336.god, a do nje je barokna crkvica u kojoj je danas jedna od likovnih galerija. Preko puta župne crkve je Narodni muzej koji zimi ne radi.
Izvan gradskih zidina uređeno je šetalište s parkom skulptura. Labin sa svojim renesansnim palačama, vidikovcima, opasan zidinama jednostavno ostavlja bez daha. O njemu bi se moglo napisati puno, puno više, ali nismo ovdje zadnji put….

Labin_14032009_006

Iz centra starog Labina vozimo pokraj groblja prema Sv.Marini i Ravnima. U Ravni smo se uputili jer smo čuli da je tamo omiljeno kupalište labinjana, ali i ostalih istrijana. Zbog pogodnog geografskog položaja i kristalno čistog dubokog mora, Ravni su omiljeno odmaralište ronitelja, ali i obitelji i pojedinaca, koji žele uživati u miru i blagodatima prirode, te domaće kuhinje.

Ravni_14032009_002

Mjesto je prepuno obiteljskih kuća koje iznajmljuju sobe i apartmane
ljeti, a plaže su dobre. Nisu šljunčane, kao u Rapcu, ali je vjerojatno i gužva puno manja.

Comments are closed.